Članice Anti trafiking (AT) mreže obeležile su 30. jul - Svetski dan borbe protiv trgovine ljudima svaka u svom gradu. Članice u 8 gradova su kroz ulične akcije držanja transparenata i deljenja flajera podigle svest građana i građanki o ovom globalnom problemu, ukazale im na načine kako da se zaštite i kako da reaguju ukoliko saznaju za potencijalni slučaj trgovine ljudima.
Najčešći oblik trgovine ljudima je seksualna eksploatacija iza koje sledi radna eksploatacija. Zvanični podaci pokazuju da je u Srbiji do sada identifikovano 137 žrtava radne eksploatacije, a putem ASTRA SOS telefona 77 osoba.
Radna eskploatacija sve zastupljenija
U proteklih godinu-dve dana primetno je sve češće kršenje radnih prava u fabrikama u gradovima širom Srbije te je većina članica AT mreže kroz svoje ulične akcije ukazala na sve veći problem radne ekspolatacije.
Centa za devojke u Nišu je 31. jula obeležio Svetski dan borbe protiv trgovine ljudima. Osim deljenja flajera i držanja transparenata izveden je i igrajući performans uz Marčelovu pesmu „Čep“ koja govori o radnoj eksploataciji. Performans je osmislila i sa svojim članicama kluba igrala Nataša Nikić, pružajući ovom prilikom podršku aktiviskinjama Centra za devojke.
I članice Foruma žena Prijepolja su svojim sugrađankama i sugrađanima posebno ukazale na problem sve češće radne eksploatacije o kojoj se malo govori, kao i Centar za devojke Užice, Nezavisni ženski centar u Dimitrovgradu, PAOR u Zrenjanjinu, Odbor za ljudska prava u Vranju I Centar za prava žena u Vršcu.
U toku obeležavanja ovog dana SOS za žene i decu žrtve nasilja Vlasotince flajere je delio u Vlasotincu, Leskovcu i Bosilegradu. Ovom prilikom su aktiviskinje SOS telefona Vlasotince posetile i izbeglički kamp u Bosilegradu.
Na uličnim akcijama je podeljeno ukupno 2000 flajera sa podacima o problemu trgovine ljudima i kontaktima svih članica AT mreže.

UŽICE VLASOTINCE
Šta je trgovina ljudima?
Trgovina ljudima je teško krivično delo i ozbiljan duštveni problem jer najdrasticnije ugrožava osnovna ljudska prava – pravo na život, pravo na izbor, pravo na slobodu kretanja. Kada neku osobu prodaju ili kupuju, sa ciljem da je iskoriste, tako što je primoravaju na seksualne odnose, prošnju, rad u kuci, krađu ili brak, govorimo o trgovini ljudima. Osim gore pomenutih oblika, seksualna i radna eksploatacija, u trgovinu ljudima spada i trgovina organima, prinuda na vršenje krivičnih dela, prinudni brakovi, prosjačenje.
Rad AT mreže podržan je od strane fondacija OAK i Trag kroz projekat „Ženske nevladine organizacije u Srbiji protiv trgovine ljudima“.

NIŠ

DIMITROVGRAD

VRANJE